51 research outputs found
Application of Smart Technologies in Croatian Marinas
The objective of this research is to analyse smart technologies implemented in Croatian marinas and their impact upon the safety and service quality improvement, sustainability, and environmental protection, as well as energy consumption and operations optimisation. Key performance indicators and a definition of smart marina concept have been derived based on the smart port concept. The analysis has been conducted on a sample of 78 marinas in six different counties along the Croatian coast. Ultimately, the SWOT analysis has been performed in order to determine the advantages and disadvantages of introducing smart technologies in marina management. The results indicate that the Croatian marinas are undergoing a revolution in terms of facilitating booking management process and achieving greater safety and service quality, but still need to improve in the field of monitoring and controlling nautical tourism impact upon the environment
Application of Smart Technologies in Croatian Marinas
The objective of this research is to analyse smart technologies implemented in Croatian marinas and their impact upon the safety and service quality improvement, sustainability, and environmental protection, as well as energy consumption and operations optimisation. Key performance indicators and a definition of smart marina concept have been derived based on the smart port concept. The analysis has been conducted on a sample of 78 marinas in six different counties along the Croatian coast. Ultimately, the SWOT analysis has been performed in order to determine the advantages and disadvantages of introducing smart technologies in marina management. The results indicate that the Croatian marinas are undergoing a revolution in terms of facilitating booking management process and achieving greater safety and service quality, but still need to improve in the field of monitoring and controlling nautical tourism impact upon the environment
Optimisation of container relocation problem in port container terminal
U radu je istražen operativni logistiÄki problem razmjeÅ”taja kontejnera (BRP/CRP) na
slagaliÅ”tu luÄkoga kontejnerskog terminala. Cilj istraživanja bio je razviti optimizacijski
model koji rjeÅ”ava problem razmjeÅ”taja kontejnera te omoguÄava brže i lakÅ”e donoÅ”enje
odluka na operativnoj razini planiranja na kontejnerskom terminalu. Predloženi
optimizacijski model izraÄen je primjenom genetskog algoritma koji na osnovi 4
definirana pravila premjeÅ”taja odreÄuje poziciju premjeÅ”taja kontejnera unutar odjeljka.
Rezultat optimizacije za promatrani odjeljak predstavlja set pravila premjeŔtaja kojim se
postiže minimalan broj radnji premjeŔtaja kontejnera unutar odjeljka. Model je testiran
na osnovi 4 veliÄine odjeljka i 3 razliÄita scenarija u pogledu udjela popunjenosti
odjeljaka. Za svaku veliÄinu i scenarij popunjenosti odjeljka sluÄajno je stvoren jedan
poÄetni raspored kontejnera unutar odjeljka. S ciljem utvrÄivanja razliÄitosti rjeÅ”enja s
aspekta dobivenog seta pravila (kromosoma rjeÅ”enja), odjeljak zadane veliÄine i
scenarija popunjenosti te istog poÄetnog rasporeda testiran je prilikom deset pokretanja
modela. Dakle, model je ukupno pokrenut 120 puta, a kao zakljuÄak se nameÄe to da je
za isti poÄetni raspored odjeljka zadane veliÄine i scenarija popunjenosti odjeljka
moguÄe dobiti jednako kvalitetno ili optimalno rjeÅ”enje primjenom razliÄitog seta
pravila tj; premjeÅ”tanjem kontejnera na razliÄite kontejnerske pozicije.
Dodatno testiranje predloženog modela provedeno je s ciljem usporedbe rezultata
modela s rezultatima drugih autora koji su za izradu modela koristili metaheuristiÄke i
heuristiÄke metode. Testiranje predloženog modela provedeno je za 4 veliÄine odjeljka i
jedan scenarij s udjelom popunjenosti od približno 90% na uzorku od 40 sluÄajno
stvorenih razliÄitih poÄetnih rasporeda odjeljaka, dakle ukupno je ostvareno 160
pokretanja modela. Dobiveni rezultati pokazuju uÄinkovitost predloženog modela s
maksimalnim postignutim poboljŔanjem od 16,59 %.
IzraÄena je i analiza osjetljivosti predloženog modela na promjenu parametara
genetskog algoritma, na osnovi koje je zakljuÄeno da su svi parametri rada genetskog
algoritma postavljeni tako da omoguÄavaju postizanje optimalnih ili najkvalitetnijih
rjeŔenja.This paper analyses the operational logistical problem in the container storage yard,
called the block relocation problem or container relocation problem (BRP/CRP). The
aim of the paper was to develop an optimization model that solves BRP/CRP and
enables faster and easier decision-making at the operational planning level at the
container terminal. The proposed optimization model is based on genetic algorithm
which determines the storage location of moving container based upon 4 relocation
rules. The result of optimization, for a given yard bay, is based upon a set of relocation
rules which minimize the number of relocation movements. The model was tested for a
4 different sizes and 3 different scenarios of a bay occupancy. For each size and yard bay
occupancy one initial layout of containers in the yard bay was generated randomly. In
order to determine the diversity of obtained results in terms of chromosome solution,
given yard bay defined size, occupancy and the same initial layout was tested ten times.
Thus, the model was running total of 120 times and we can conclude that for a given
yard bay defined with size, occupancy and initial layout, it can obtain high-quality
solution or optimal solution by applying different sets of rules. Additional testing of the
proposed model was conducted to compare the results of the model with results of the
other authors who solved CRP/BRP problem by a metaheuristics and heuristics
methodology. Testing of the proposed model was conducted for 4 different yard bay
sizes and one scenario of yard bay occupancy with share of about 90% on a sample of 40
randomly generated different initial yard bay layout. Thus model was running for total
of 160 times. The results shows the effectiveness of the proposed model with the
maximum achieved improvement of 16.59%. A sensitivity analysis of proposed model is
made on which it was concluded that all the parameters of genetic algorithm are set to
ensure high-quality or optimal solution
Optimisation of container relocation problem in port container terminal
U radu je istražen operativni logistiÄki problem razmjeÅ”taja kontejnera (BRP/CRP) na
slagaliÅ”tu luÄkoga kontejnerskog terminala. Cilj istraživanja bio je razviti optimizacijski
model koji rjeÅ”ava problem razmjeÅ”taja kontejnera te omoguÄava brže i lakÅ”e donoÅ”enje
odluka na operativnoj razini planiranja na kontejnerskom terminalu. Predloženi
optimizacijski model izraÄen je primjenom genetskog algoritma koji na osnovi 4
definirana pravila premjeÅ”taja odreÄuje poziciju premjeÅ”taja kontejnera unutar odjeljka.
Rezultat optimizacije za promatrani odjeljak predstavlja set pravila premjeŔtaja kojim se
postiže minimalan broj radnji premjeŔtaja kontejnera unutar odjeljka. Model je testiran
na osnovi 4 veliÄine odjeljka i 3 razliÄita scenarija u pogledu udjela popunjenosti
odjeljaka. Za svaku veliÄinu i scenarij popunjenosti odjeljka sluÄajno je stvoren jedan
poÄetni raspored kontejnera unutar odjeljka. S ciljem utvrÄivanja razliÄitosti rjeÅ”enja s
aspekta dobivenog seta pravila (kromosoma rjeÅ”enja), odjeljak zadane veliÄine i
scenarija popunjenosti te istog poÄetnog rasporeda testiran je prilikom deset pokretanja
modela. Dakle, model je ukupno pokrenut 120 puta, a kao zakljuÄak se nameÄe to da je
za isti poÄetni raspored odjeljka zadane veliÄine i scenarija popunjenosti odjeljka
moguÄe dobiti jednako kvalitetno ili optimalno rjeÅ”enje primjenom razliÄitog seta
pravila tj; premjeÅ”tanjem kontejnera na razliÄite kontejnerske pozicije.
Dodatno testiranje predloženog modela provedeno je s ciljem usporedbe rezultata
modela s rezultatima drugih autora koji su za izradu modela koristili metaheuristiÄke i
heuristiÄke metode. Testiranje predloženog modela provedeno je za 4 veliÄine odjeljka i
jedan scenarij s udjelom popunjenosti od približno 90% na uzorku od 40 sluÄajno
stvorenih razliÄitih poÄetnih rasporeda odjeljaka, dakle ukupno je ostvareno 160
pokretanja modela. Dobiveni rezultati pokazuju uÄinkovitost predloženog modela s
maksimalnim postignutim poboljŔanjem od 16,59 %.
IzraÄena je i analiza osjetljivosti predloženog modela na promjenu parametara
genetskog algoritma, na osnovi koje je zakljuÄeno da su svi parametri rada genetskog
algoritma postavljeni tako da omoguÄavaju postizanje optimalnih ili najkvalitetnijih
rjeŔenja.This paper analyses the operational logistical problem in the container storage yard,
called the block relocation problem or container relocation problem (BRP/CRP). The
aim of the paper was to develop an optimization model that solves BRP/CRP and
enables faster and easier decision-making at the operational planning level at the
container terminal. The proposed optimization model is based on genetic algorithm
which determines the storage location of moving container based upon 4 relocation
rules. The result of optimization, for a given yard bay, is based upon a set of relocation
rules which minimize the number of relocation movements. The model was tested for a
4 different sizes and 3 different scenarios of a bay occupancy. For each size and yard bay
occupancy one initial layout of containers in the yard bay was generated randomly. In
order to determine the diversity of obtained results in terms of chromosome solution,
given yard bay defined size, occupancy and the same initial layout was tested ten times.
Thus, the model was running total of 120 times and we can conclude that for a given
yard bay defined with size, occupancy and initial layout, it can obtain high-quality
solution or optimal solution by applying different sets of rules. Additional testing of the
proposed model was conducted to compare the results of the model with results of the
other authors who solved CRP/BRP problem by a metaheuristics and heuristics
methodology. Testing of the proposed model was conducted for 4 different yard bay
sizes and one scenario of yard bay occupancy with share of about 90% on a sample of 40
randomly generated different initial yard bay layout. Thus model was running for total
of 160 times. The results shows the effectiveness of the proposed model with the
maximum achieved improvement of 16.59%. A sensitivity analysis of proposed model is
made on which it was concluded that all the parameters of genetic algorithm are set to
ensure high-quality or optimal solution
Optimization of container relocation operations in port container terminals
The relocation of containers is a crucial operation in container ports all around the world. The Container Relocation Problem (CRP) is focused upon to find a sequence of container retrievals in a defined order from a single yard container bay with a minimum number of relocations. The goal of this paper is to find out if Genetic Algorithm (GA) can give new insights in the problem of solving the CRP. In this paper we focus on the two-dimensional, static, offline and restricted CRP of real-world yard container bays. Four rules are proposed for determining the position of relocated containers. We applied GA to find the best sequence of container retrievals according to these four rules in order to minimize the number of relocations within the bay. The experimental testing was run on a total of 800 different instances with varying bay sizes and number of containers. The given results are compared with the results of different authors using other heuristic methods. The results show that the proposed model solves CRP and achieves near optimal solutions.
First published online 9 December 201
Nature Inspired Metaheuristics for Optimizing Problems at a Container Terminal
Nowadays, maritime transport is the backbone of the international trade of goods. Therefore, seaports play a very important role in global transport. The use of containers is significantly represented in the maritime transport. Considering the increased number of container shipments in the global transport, seaport container terminals have to be adapted to a new situation and provide the best possible service of container transfer by reducing the transfer cost and the container transit time. Therefore, there is a need for optimization of the whole container transport process within the terminal. The logistic problems of the container terminals have become very complex and logistics experts cannot manually adjust the operations of terminal processes that will optimize the usage of resources. Hence, to achieve further improvements of terminal logistics, there is a need to introduce scientific methods such as metaheuristics that will enable better and optimized use of the terminal resources in an automated way. There is a large number of research papers that have successfully proposed the solutions of optimizing the container logistic problems with well-known metaheuristics inspired by the nature. However, there is a continuous emergence of new nature inspired metaheuristics today, like artificial bee colony algorithm, firefly algorithm and bat algorithm, that outperform the well-known metaheuristics considering the most popular optimization problems like travel salesman problem. Considering these results of comparing algorithms, we assume that better results of optimization of container terminal logistic problems can be achieved by introducing these new nature inspired metaheuristics. In this paper we have described and classified the main subsystems of the container terminal and its logistic problems that need to be optimized. We have also presented a review of new nature inspired metaheuristics (bee, firefly and bat algorithm) that could be used in the optimization of these problems within the terminal
Relevantni pokazatelji oblikovanja robnih tokova u državama srednjeg dijela dunavskog koridora
Paneuropski koridor VII i rijeka Dunav, kao okosnica toga koridora, predstavlja vitalni rijeÄni pravac (u kontekstu prometnog i gospodarskog znaÄenja) za uži europski prostor, odnosno države kroz koje koridor tranzitira, ali i Å”iri europski prostor, koji predstavlja Å”ire gravitacijsko podruÄje i potencijalno tržiÅ”te toga koridora. U skladu s time, problem istraživanja u ovom radu je analiza stupnja prometnog eksploatiranja srednjeg dijela dunavskog koridora koji tranzitira podruÄjem Republike Hrvatske, s obzirom na velike moguÄnosti. Stanje i moguÄnosti eksploatiranja Dunava na prostoru Hrvatske u ovom se radu istražuju temeljem komparativne analize relevantnih prometnih pokazatelja, a to su: stanje mreže unutarnjih plovnih putova, stanje i kapaciteti flote brodova za promet unutarnjim plovnim putovima, intenzitet i struktura robnih tokova u rijeÄnom prometu srednjim dunavskim koridorom te broj zaposlenih kao makroekonomski pokazatelj u tom sektoru. Spomenuta analiza pokazatelja provedena je temeljem dostupnih podataka za države Republiku Hrvatsku i Republiku Srbiju, kao predstavnice država srednjeg dijela dunavskog koridora. Rezultati istraživanja upozoravaju na nužnost poduzimanja prikladnih mjera i aktivnosti u funkciji poveÄanja stupnja ureÄenosti plovnih putova, osuvremenjivanja mehanizacije, pomlaÄivanja flote brodova te oplemenjivanja ovog vida prometa. Time bi Republika Hrvatska i luka Vukovar kao jedina hrvatska luka na Dunavu, napredovala u prometnom i gospodarskom smislu te postala konkurentna na meÄunarodnom tržiÅ”tu robnih tokova unutarnjim vodnim putovima
Relevantni pokazatelji oblikovanja robnih tokova u državama srednjeg dijela dunavskog koridora
Paneuropski koridor VII i rijeka Dunav, kao okosnica toga koridora, predstavlja vitalni rijeÄni pravac (u kontekstu prometnog i gospodarskog znaÄenja) za uži europski prostor, odnosno države kroz koje koridor tranzitira, ali i Å”iri europski prostor, koji predstavlja Å”ire gravitacijsko podruÄje i potencijalno tržiÅ”te toga koridora. U skladu s time, problem istraživanja u ovom radu je analiza stupnja prometnog eksploatiranja srednjeg dijela dunavskog koridora koji tranzitira podruÄjem Republike Hrvatske, s obzirom na velike moguÄnosti. Stanje i moguÄnosti eksploatiranja Dunava na prostoru Hrvatske u ovom se radu istražuju temeljem komparativne analize relevantnih prometnih pokazatelja, a to su: stanje mreže unutarnjih plovnih putova, stanje i kapaciteti flote brodova za promet unutarnjim plovnim putovima, intenzitet i struktura robnih tokova u rijeÄnom prometu srednjim dunavskim koridorom te broj zaposlenih kao makroekonomski pokazatelj u tom sektoru. Spomenuta analiza pokazatelja provedena je temeljem dostupnih podataka za države Republiku Hrvatsku i Republiku Srbiju, kao predstavnice država srednjeg dijela dunavskog koridora. Rezultati istraživanja upozoravaju na nužnost poduzimanja prikladnih mjera i aktivnosti u funkciji poveÄanja stupnja ureÄenosti plovnih putova, osuvremenjivanja mehanizacije, pomlaÄivanja flote brodova te oplemenjivanja ovog vida prometa. Time bi Republika Hrvatska i luka Vukovar kao jedina hrvatska luka na Dunavu, napredovala u prometnom i gospodarskom smislu te postala konkurentna na meÄunarodnom tržiÅ”tu robnih tokova unutarnjim vodnim putovima
Multi-Criterion Decision Model for Marina Location Selection in the County of Primorje and Gorski Kotar
The purpose of the research was to select the most suitable location for marina construction in the County of Primorje and Gorski Kotar, based on multi-criteria analysis. Potential locations for marina construtions are defined by the Spatial Plan of the County of Primorje and Gorski Kotar, and in this paper three locations are analyzed and evaluated: Rab, KaÄjak (Dramalj) and Voz (Krk). The multi-criterion analysis is applied for the spatial evaluation of the location for marina construction in the County of Primorje and Gorski Kotar. Multi-criterion is being done, based on 5 criteria groups and 14 subcriteria, using the Promethee and Gaia method. An assessment of the criterion weights and evaluation was achieved by interviewing the group of experts.The model was developed in the Visual Promethee software. Using the Promethee and Gaia method location Rab was selected as the most suitable one
Assessment of the Existing Condition and Development Plans of the Nautical Tourism Ports of the Primorje- Gorski Kotar County
U radu se analitiÄki prikazuje stanje luka nautiÄkog turizma u PGŽ. TakoÄer, dan je osvrt na potencijalne lokacije za izgradnju marina odreÄene Prostornim planom Županije. Uz to, komparativno je prikazano postojeÄe stanje vezova u lukama nautiÄkog turizma PGŽ u odnosu na predviÄeno poveÄanje planiranih kapaciteta odreÄenih Strategijom razvoja nautiÄkog turizma u RH. BuduÄi da se sukladno trendovima na turistiÄkom tržiÅ”tu oÄekuje daljni rast nautiÄkog turizma, analizirani su trendovi na tržiÅ”tu nautiÄkih usluga koji prema autorima imaju znaÄajnu ulogu u definiranju razvojnih prioriteta nautiÄkog turizma PGŽ. Cilj rada je definiranje stanja postojeÄih luka nautiÄkog turizma PGŽ te davanje smjernica za bolju iskoristivost postojeÄih aduta i uklanjanje uoÄenih nedostataka kroz buduÄe razvojne planove luka nautiÄkog turizma PGŽ
- ā¦